banerRC212

Petak, 24 Travanj 2020

Zatišje u turizmu izazvano korona virusom Udruga „Tajna prirode“ koristi za razvijanje novih turističkih sadržaja uz Trebižat

   Turizam na čapljinskom području u doba pandemije virusa ipak nije potpuno utihnuo. Potvrda tomu je primjer udruge „Tajna prirode“ koja je proteklih godina nudila usluge kanu safarija na rijeci Trtebižat. Stanko Zlopaša predsjednik udruge, predstavljajući trenutačne aktivnosti kaže:

   „Naš projekt višednevna plovidba Trebižatom, koji je podprojekt Via Dinarice kojeg sprovodi UNDP, a financiraju Talijanska razvojna agencija, USAID i Europska unija ide dalje. S tim našim projektom nastavili smo prošlogodišnje aktivnosti. U ovoj godini smo u fazi isprobavanja opreme, pripreme i označavanja staze, u suštini upoznavanja nas samih s uslugama koje trebamo prezentirati i pružati. Od 15. svibnja kada završava projekt, službeno na taj datum, trebale bi biti te nove ponude na našoj web stranici“, kaže Zlopaša te na primjedbu da im je zatišje u turizmu izgleda dobro došlo, nastavlja:

   „Nije svako zlo za zlo,kako kažu, jer mi bismo očekivali da je redovna sezona već neke posjete što bi nas odaljilo od aktivnosti za koje nikada ne znamo koliko će trajati i što nas sve čeka. Zapravo sav taj projekti posao je dobro da je izdvojen pa makar i na ovaj način, pandemijom. Sve naše aktivnosti su na otvorenom, nije uopće problematično zbog pravilnika koji se propisuju zbog korona virusa. Sve ove okolnosti nama uopće nisu nam smetale, dapače u nekim stvarima su nam i pomogle.

   -Ima li upita na vašoj web stranici, pošto vi goste upravo na taj način goste dovodite?

   -Rezervacija smo imali čak i ranije prije cijele stvari s korona virusom. Bojim ih se momentalno i provjeriti, još uvijek stoje otvorene, jednostavno radi granica i ostalih stvari tehničke prirode koje mi nismo u mogućnosti rješavati samostalno. Dakle, Rezervacije još stoje iskreno se nadam da će doći do njihove realizacije, jer ako pogledamo Ljubuški festival na otvorenom, gdje smo pozvani sudjelovati, nema najava da će biti odgođen, jer jednostavno ove aktivnosti na otvorenom ne spadaju pod rizičnu skupinu aktivnosti.

   -Što ćete novim paketom usluga kroz projekte nuditi?

   -Plan je bio iz početka, barem dva nova paketa ponude, što bi uključivalo zahtjevan spust od Kravica u dužini od 15 kilometara i dvodnevni spust. Međutim, u međuvremenu što je super stvar, je li, odazvalo nam se dosta novih provajdera s gornjeg toka Trebižata, od kojih bi izdvojio Go Hercegovina i Javno poduzeće „Parkovi“ iz Ljubuškog, koje upravlja Kravicom, što je stvorilo preduvjete da se naša avanturistička ponuda proširi. Tako da za sada osim dva navedena izleta, sigurno će u ponudi biti izleti s turističkim vozilima kojima raspolaže Go Hercegovina, također kroz dvodnevni izlet, zatim suradnja s ribarskim društva, koja će uz naše avanturističke aktivnosti nuditi svoje ribolovne i mjesta za kampiranje. Plan je bio dva izleta, a sada ćemo imati minimum četiri nova paketa, izleta.

   Svi sadržaji koje u narednom razdoblju planira udruga „Tajna prirode“ vezani su uz sliv rijeke Trebižat. S novim sadržajima ova čapljinska udruga, će sa srodnim organizacijama iz drugih gradova i općina, praktično u turističku ponudu uvezati cijeli tok rijeke Trebižat.

D. Musa

Na veletržnicu u Tasovčićima stigli domaći luk i "kapula", te njemački krumpiri

  Zadnji petak u travnju još jednom je potvrdio atraktivnost tog nadnevka na veletržnici u Tasovčićima. Naravno, tu prije svega mislimo na prilaz veletržnici gdje se nude različiti proizvodi, a po našoj prosudbi posebice su privlačni riba, sir, te presadnice povrća, cvijeća i ukrasnog bilja. Naravno, tu je i razna druga roba, međutim navedeni artikli su najtraženiji. Uz poslovičnu gužvu na prilazu, valja reći da je ovoga puta zanimljivo bilo i unutar kapija veletržnice na kojoj su se pojavili prvi ovogodišnji crveni i bijeli luk u glavicama, te kelj. Crveni luk se cijeni od 2,2 do 2,4 KM, dok je domaći bijeli luk 6 KM za kilogram. Prvi ovogodišnji kelj je 1,6 do 1,7 KM, dok se cijena mladog i zimskog kupusa ujednačila uz značajan pad, od 0,30 do 0,40 KM. Jeftiniji je i mladi domaći krumpir iz plastenika, čija je cijena bila 1,5 do 1,7 KM, kao i zimski krumpir koji se cijeni od 0,85 do 0,90. Zasluge za pad cijene pripadaju uvoznom, njemačkom krumpirima koji pri kraju sezone diktiraju cijenu zimskih krumpira. Pojavio se i prvi domaći grašak u malim količinama, a cijenio se 3 do 4 KM.

   Zelen je sve jeftinija, uz kupus od pregleda cijena koncem prošloga tjedna, jeftiniji su zelena salata koja se cijeni 0,50 do 0,60 KM, nerijetko se prodaje i po nižoj cijeni. Jeftinija je i blitva 0,60 do 0,80 KM, špinat 1,0 s otvorenog, pa do 1,3 KM plastenički. Nešto jeftiniji su još prasa 1,1 debele, pa do 1,4 KM tanke stabljike, te mrkva 1,0 do 1,2 KM. Registrirali smo i tri manja poskupljenja karfiola koji se cijenio 2,2 do 2,8 KM, mladog luka tzv. pera, 2 do 2,2 KM, te krastavaca čija je cijena nešto porasla, očito je s kvalitetom ponude, 1,4 do 1,6 KM za kilogram. Cijenu su zadržali raštika 2,0 do 2,2 KM, cikla 1,5 KM, te peršin i celer koji su oko 3 KM za kilogram.

   Od domaćeg voća ima samo jagoda, čija je cijena postojana i drži se na 5 do 6 KM za kilogram. Uvozne jabuke su od 1,3 KM makedonske, pa do 2 KM austrijske. Također uvozne uglavnom turske kruške su 2,5 KM za kilogram.

   Sudeći po gužvi na štandovima gdje se prodaje riba ona je i najtraženiji artikl petkom. Cijena se kretala od 3 KM babuška i klen, pa do 40 KM jegulja. Pastrva iz uzgoja cijenila se 9, šaran je bio 10 KM, a fileti 15 KM, dok su se po standardnih 6 KM za kilogram, nudili somići. Zadnjeg petka u travnju i presadnice su bile tražena roba. Cijene su ostale nepromijenjene po 0,10 KM nudili su se zelena salata, peršin i celer, pa do 0,50 KM, lubenice i jagode. Presadnice raštike i blitve bile su 0,20, kupus i druge kupusnjače 0,25, rajčice i paprike od domaćeg sjemena, bile su po 0,30 KM za komad, dok su hibridi bili po 0,40, a istu cijenu, 0,40 KM, imale su presadnice patlidžana, tikvica, te bostana. Mliječni proizvodi, najzastupljeniji je sir čija se cijena kretala od 5 KM mladi, pa do 20 KM ovčji livanjski u kolutovima. Kajmak je bio od 16 do 18 KM, a maslo 14 do 16 KM. Obilna je bila i ponuda cvijeća, uz domaće pristigao je i jedna cvjećar iz okolice Gradačca. Jaja od domaćih koka zavisno od veličine bila su 0,20 do 0,30 KM, pilići za uzgoj cijenili su se 4 KM, a uvjerljivo najskuplji bio je mladi hrvatski ovčar kojeg je vlasnik cijenio 100 eura itd.

D. Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Ni pandemija korona virusa nije prepreka investiciji: Nova „Lasta” raste na starim temeljima

 

Ulaganje1 Tehnologinja Ana Leko

 O kupovini čapljinske Tvornice keksa i vaffla „Lasta“ d.d. u stečaju, sve je poznato. Kupac, odnosno novi vlasnik nekadašnjeg sinonima Čapljine, je tvrtka „Violeta“ d. o. o., regionalni lider u proizvodnji higijenskih proizvoda. Da bi udovoljili znatiželji građana u pogledu budućnosti nekadašnjeg sinonima Čapljine, s Anom Leko tehnologinjom u pratnji Petra Ćorluke, direktora društva, obišli smo pogone Violete, u Dubravi kraj Gruda. Uvidom u tehnološka postignuća u Violeti, moglo se naslutiti kako će izgledati buduća Lasta. Krenuli smo od laboratorijskog odjela o kojem je naša voditeljica kazala:

   „Ovaj veliki odjel je naš razvojni laboratorij, mjesto gdje se testiraju i optimiziraju postojeće formulacije razvijaju nove. Ideja može doći iz bilo kojeg odjela, onda radimo analize, promatramo, uspoređujemo se s konkurencijom, redovno, da vidimo što se događa na tržištu. Što se tiče mikrobiološkog laboratorija tu radimo mikrobiološke analize kako ulaznih sirovina prije samog procesa proizvodnje, tako i gotovih proizvoda nakon procesa proizvodnje. Svi naši gotovi proizvodi blokirani su u skladištu, dok se ne potvrdi mikrobiološka ispravnost, da su sto posto sigurni za potrošače. Tek kad se potvrdi da su ispravni mogu ići na tržište, u distribuciju“.

   Uz vlastite analize, prema standardnim metodama formulacije se redovno šalju i u vanjske laboratorije koji kako reče tehnologinja Leko, „potvrđuju ispravnost naših proizvoda“. Slijedi odjel s različitim strojevima za pranje, među kojima su i „Beko“ najrasprostranjenije na prostoru BiH. Uglavnom, tehnologinja Leko nas uvjerava da se ne može dogoditi da neki proizvod omane na tržištu. Potom ulazimo u laboratorij za kontrolu kvalitete, gdje se rade testiranja sirovina prije samog procesa proizvodnje, kao i formulacija u procesu proizvodnje i nakon samog miješanja, prije procesa punjenja. „Dvostruka provjera da budemo potpuno sigurni da je formulacija ispravna prije nego što je zapakiramo kao gotov proizvod“, konstatira naša voditeljica.

   Na putu kroz pogone „Violete“ slijedi prvi dio proizvodnje – linija miješanja, gdje se u dva velika miksera kapaciteta 7,5 tona miješaju deterdženti, omekšivači, staklo sjaj, sapuni… i mali mikser od 4 tone u kojem se miješaju losioni za vlažne maramice.

   „Na ovom dijelu namjenski smo radili nakošeni krov, zato što u ovoj godini planiramo postavljanje solarnih panela. S ovolikom proizvodnjom veliki smo potrošači struje, a Hercegovina je obasjana suncem tako da ćemo tu imati velike uštede. Osim što ćemo imati vlastite izvor električne energije, već imamo vlastiti izvore vode. Ne koristimo vodu iz vodovoda, imamo bušotine iz kojih crpimo vodu prečišćavamo i koristimo u procesu proizvodnje. Zapravo imamo zatvoreni sustav, tako da svu vodu koju koristimo za pranja, čišćenja i slično, pročišćavamo i ponovo koristimo. Isto tako imamo i strojeve koji rade na principu visokog tlaka i temperature, ostatke pare iz tog procesa, skupljamo i koristimo za grijanje ili hlađenje objekta, tako da nikakvog škarta u tom dijelu nema“, naglašava tehnologinja Leko.

   Za razliku od laboratorija gdje je opet po principu 'otvorenog prostora', veći broj stručnjaka, u proizvodnji zatičemo samo dvojicu operatera u bijelim mantilima, koji nadgledaju automatizirani proces. Poput proizvodnje automatizirana su i skladišta sirovina i gotovih proizvoda, kao i linija punjenja deterdženata i vlažnih maramica, operateri su praktično nevidljivi. U proizvodnom nizu slijede linija higijenskih uložaka i linija pelena koja je pravo čudo. Tehnologinja Leko skreće pozornost na stroj za pelene.

   „Stroj smo kupili u Japanu, kapaciteta je 800 pelena u minuti! To je proces kojeg je nemoguće nadgledati golim okom, proces prati puno senzora i kamera koji automatski izbacuju sve neispravne proizvode.“

   Potom opet slijedi laboratorij gotovih proizvoda, pelena i uložaka…, pa strojevi za proizvodnju HDP-e ambalaže. Ni tu škarta nema. Radi se u tri smjene, a nakon šetnje pogonima koji vraćaju nadu u tranzicijskim špekulacija umrtvljenu inventivnost i poduzetnost Hercegovaca. Na kraju obilaska pogona direktor Ćorluka konstatira:

   „Sve je automatizirano i kompjuterizirano, ali opet ovdje radi 120 ljudi“, a zatim kao posebice značajno ističe: „Violeta su ljudi, njezini radnici, imamo ih preko 1.100”.

   Priča iz Dubrave kraj Gruda uklapa se u ono što se ovih dana događa slobodno se može reći na temeljima nekadašnje „Laste”, na rubu Čapljinskog polja. Intenzivno se radi na rekonstrukciji, od pogona do velikog silosa koji je zbog reklamnog panoa, bio obilježje tvrtke. Prema vidljivom, od prostranih pogona „stare” Laste, ostat će doslovce samo temelji.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend