banerRC212

Srijeda, 22 Travanj 2020

Pero Jurković povrtlar iz Gabele: Proljetnu salatu poklanjam tko hoće, sadim ljetnu ne znam hoću li imati kome prodati

   Pandemija korona virusa poremetila je životne tokove, više nego što se u prvi mah čini. Svjedoči o tome primjer povrtlara iz Gabele, čija je proljetna zelena salata uglavnom ostala neprodane. Međutim, oni još ne posustaju o čemu svjedoči primjer Pere Jukovića, koji kaže:

   „Vidite pripremam zemlju, sistema stavljan za ljetnu salatu, koju ću saditi za koji dan, kad postavim sisteme, a ova što je stigla sada proljetna salata u plasteniku, ne znam kako je prodati. Najprije nisam mogao ići zbog ograničenja kretanja za starije od 65 godina. Par puta sam uspio nešto otpremiti, ali proizveo sam sedam tona, dvije tone puterice i pet tona kristalke. Sad kad je zabrana ukinuta, cijene su katastrofalne i nema prodaje, na veliko trideset četrdeset feninga, na pakete može bolje, ali to je za moju proizvodnju premalo“, kaže Pero Jurković, pa obrazlaže:

   „Kažu meni što si pesimističan, uvijek kad govoriš o poljoprivredi, nemam što uljepšavati, to je tako. Evo neka mi dokažu da nije tako. Neka ljudi ostanu bez mjesečnih plaća, koji imaju po 1.000, 1.500 maraka, to neka im se ukine, neka ostanu bez posla, pa da vidimo što će zaraditi i koliko će onda imati“, kaže Jurković koji na upit što mu govore ljudi koji žive isključivo od zemlje, primjećuje:

   „Ja imam mirovinu 370 KM, ne pokriva mi ni režije, ne znam kako će preživjeti ovu ljudi koji žive samo od poljoprivrede, ne znam? Evo neka mi netko kaže, ovi naši ljudi što su u Domu naroda u Hrvatskom saboru? Evo salatu ću baciti, ali šta će biti ubuduće, s rajčicom, s lubenicom? Mi smo u neizvjesnosti, ja ne znam tko gleda ove ljudi. Ima ljudi koji imaju jako dobra primanja i rade poljoprivredu, na su državnom proračunu, njima nije presudno hoće li u sezoni proći ili neće, ali što će ovi koji žive samo od poljoprivrede? Odakle će on, podmiriti osnovne troškove. Ja javno kažem 'ko želi neka dođe kod mene reže salatu i nosi, na tu cijenu ja neću nikome prodavati, ja ću pokloniti.

   -Unatoč problemima, vi imate planove za dalju proizvodnju?

   -Ja imam planove i ja ću to odraditi, poslije vanjske salate imam namjeru saditi, glavati kupus, karfiol i kelj. Ulažem svoja sredstva koja imam, koja sam uštedio. Pa ja da nemam uštede, ja ne bi mogao živjeti po ovoj sadašnjoj prodaji. Nego imam neke uštede i to ulažem. Hoću li to prodati, ili neću, to ovisi. Bio je rat, evo, prije trideset godina, ja sam bio sigurniji u ono vrijeme, znam ako me pogodi metak, granata, gotovo, a ovako me ubija polako, pola svijeta je u karanteni, u izolaciji, tri milijarde ljudi, u izolaciji!! Kome ćeš prodati, ljudi ostaju bez posla. 'Ko će ti kupiti kad nema novaca, nema posla. Trenutna situacija nije dobra…“, zaključuje Jurković.

   Dok su na jednoj strani ljudi spremni robu poklanjati, na drugoj primjerice, sarajevskoj tržnici Markale bijeli luk je 20 KM. U Čapljini uvozni egipatski i albanski košta 6 KM itd.

Tekst i foto: D. Musa

Uz Dan planeta Zemlje, 22. travanj: Čuvamo prirodu - pomozimo čovjeku

Dan planeta Zemlje 22. travanj, obilježava se u više od 150 zemalja svijeta s ciljem da svjetska populacija postane svjesna svoje odgovornosti prema planetu na kojem živi. Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine, Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 22. travanj proglasila „Međunarodnim danom majke Zemlje”. Inače, Dan planeta Zemlje ustanovljen je 1970. godine u SAD-u, a širom svijeta se obilježava od 1992. godine.

   Međutim, u zabludi smo ako mislimo da je dan posvećen Zemlji, utemeljen bukvalno zbog našeg planeta i njegove zaštite. Ne, tom simboličnom gestom želi se pomoći čovjeku, da ponovo uspostavi kontakt s prirodom, da se probude svijest, odgovornost, osjećaj prema svim bićima. Znanstvenici već poodavno tvrde da ukoliko se ljudi ne posvete očuvanju okoliša, planeta Zemlja će ubrzo postati nepristupačna za život. Najveći ekološki problemi kao što su globalno zagrijavanje, otvaranje ozonskih omotača i sve veće zagađenje zraka, te efekt staklenika, rezultira povećanjem globalne prosječne temperature planete Zemlje, što utječe na podizanje razine mora, topljenje ledenjaka i potapanje dijela kopna...

   Umjesto zaključka može se reći da planet ne treba štititi radi njega samog, slučaj s pandemijom korona virusom koji je uz ostalo prouzročio smanjenje zagađenosti zraka, pokazuje da Zemlja može preživjeti bez čovjeka, samo može li čovjek Zemlje?

   Dakle, sve ono što radimo, uništavamo, siječemo, bacamo, palimo, trujemo, ubijamo..., protiv je nas samih i generacija koje dolaze. Uz brojne požare tijekom skoro cijele godine svjedočimo i nepotrebnoj sječi drveća, koja u vizijama pojedinaca vremenom postaju smetnja, pri tome ne pomišljaju da se eventualne smetnje koje izazivaju mogu eliminirati potkresavanjem, kao drveće u gradskim drvoredima i slično.

D. Musa


Poruka Crvenog Oblaka

Tek kad posiječe i posljednje drvo,

uhvati posljednju ribu

i zamuti posljednju rijeku,

bijeli čovjek će shvatiti

da ne može jesti novac.

Crveni Oblak (Makhpiya-Luta), indijanski poglavica

 

 

AUDIO Moguće ublažavanje mjera u HNŽ početkom svibnja. Na konferenciji za novinare Kriznog stožera HNŽ gradonačelnik Čapljine najavio gospodarske mjere

U "covid-bolnici" SKB-a Mostar trenutno je hospitalizirano 20 bolesnika, od kojih pet na respiratoru i sedam na terapiji uz potporu kisikom, dok se ostali oporavljaju. Jučer nije bilo hospitaliziranih, dok je jedan pacijent ispunio sve kriterije i otpušten je kući kao ozdravljen, kazao je specijalist infektolog SKB-a Mostar dr. Siniša Skočibušić.
Po riječima savjetnika predsjednika Vlade HNK-a Darka Juke, u protekla 24 sata u SKB-u Mostar testirano je ukupno 228 uzoraka, od čega su tri pozitivna iz Hercegovačko-neretvanske županije, i to sva tri iz Čitluka.
O epidemiološkoj situaciji u Čapljini na konferenciji za novinare govorio je zapovjednik Kriznog stožera civilne zaštite Čapljine dr. Smiljan Vidić, koji je kazao kako su trenutno na području Čapljine 23 osobe pozitivne na covid-19. Više u tonskom zapisu.

 

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend