banerRC212

Ponedjeljak, 20 Travanj 2020

Vule Trivunović trener GOŠK-a: Ova kriza uzdrmat će sve, a sport posebno!

   Sudeći po uređivanju travnjaka na stadiona Pero – Perica Pavlović, u Gabeli ne gube nadu u nastavak prvenstva. Travnjak izvrsno izgleda i to je jedini vizualni znak da u NK GOŠK nije sve zamrlo. Odgovor na upit kako razmišlja struka potražili smo od trenera Vuleta Trivunovića koji boravi u Bajnoj Luci:

   „Šteta, šteta, dobro smo krenuli, izborili plasman u polufinale kupa, u prvenstvu startali pobjedom, ali nema nam druge nego slušati savjete nadležnih institucija i nadati se da će ovo čim prije proći kako bismo mogli nastaviti s radom. Stav UEFA-a je takav da će se nogometna prvenstva nastaviti, e sad kad, kako i pod kojim uvjetima, to su druga pitanja. Vjerojatno će to biti bez gledatelja. Bit će to nešto novo za klubove, za igrače, za trenere, za sve”, kaže Trivunović, te na upit kako provodi vrijeme nastavlja:

   „Kao i većina drugih s obitelji, ženom i djecom. Možda je djeci teže nego odraslima, jer im ne možeš objasniti čemu ova velika promjena u njihovim i našim životima. Tu je i nogomet, pogledam neke naše utakmice, pa utakmice konkurenata, pravim planove, jer ono što nas čeka bit će veliki izazov. Pretpostavljam nakon petnaestak dana priprema, slijedi žestoki ritam, utakmica svaka tri dana. Uvjeti za nogomet neće biti povoljni, što će za igrače, za te mlade ljude biti dodatno, veliko opterećenje”.

   -U kontaktu ste s igračima?

   -Jesam redovito, rade koliko mogu. Nije im lako bez utakmica, bez natjecanja. Prekid natjecanja je najmanje što su mogli poželjeti, jer su ostali i bez nogometa i bez dijela prihoda. Razgovaram s njima, jedva čekaju potrčati za loptom i zaigrati. Situacija je zaista složena, odrazit će se na cijelo društvo, a nogomet i uopće sport posebice.

   Tekst i foto: D. Musa

                                      Ukrajinci čekali licencu pa ostali 'zatočeni' u Čapljini

   Za pandemije korona virusa u Čapljini su ostala „zarobljena” dvojica Ukrajinaca – Illia Kornev i Lovyniuk Oleksandr. Čekajući licencu preskočili su prve dvije službene utakmice – Rudar u kupu i Radnik u prvenstvu, a kad je konačno stigla licenca, granice su zatvorene. Brže od licence bilo je zatvaranje granica, pa tako izvanredno stanje dijele s Čapljincima, daleko od obitelji. (dmu)

  • Objavljeno u Sport

Južnohercegovačke zanimljivosti ili Kad medvjedi krenu na more

   Turista nema, ali medvjeda ima, glasila bi vijest iz najjužnije bosanskohercegovačke općine Ravno. Na visoravni koja se pruža od špilje Vjetrenica, čija su vrata uzgred budi rečeno zatvorena, pa sve do na domak Ivanice iznad Dubrovnika, nastanio se medvjed! Njegovu prisutnost uz pomoć nadzornih kamera u lovištu, kod Belenića, uočio je Mario Krečak, tajnik i lovočuvar Lovačkog društva „Lisac“ iz Ravnog, koji kaže:

   „Redovno nas posjećuje ima godinu, dvije, obilazi pčelinjake i uginulu stoku. Ovih dana smo ga uspjeli registrirati kamerom za nadzorom divljači, sedam, osam večeri uzastopno je dolazio do uginulog govečeta i gostio se“, ističe Mario, te na upit smatra li da se medo tu stalno naselio ili povremeno prelazi preko rijeke Trebišnjice i Popova polja, nastavlja:

   „Tu je stalno, ja sam ga na putu od Zavale prema Belenićima prije pola godine, s autom stigao na putu, a i tragovi po hranilištima i pojilištima pokazuju da sigurno zadnjih godinu, godinu i pol tu obitava. Nije jedini, između Ravnog i Velje Međe na brdu Bratogošac, primjećuje se jedan trag, na području Zatmorja u podnožju brda Medvjedica, tamo isto ima traga. Na ovom području ima ih dva, tri sigurno“.

   Govoreći o lovačkim teorijama koji su razlozi medu iz planina sjeveroistočne Hercegovine, doveli na domak moru, ravanjski lovočuvar Mario Krečak, zvani Tigar kaže:

   „Vjerojatno poremećaj klime i izobilje hrane doveli su ga ovamo. Kažem, siguran sam da na ovom području obitavaju dva, tri medvjeda.

   -Mislite li, jesu li ti ravanjski medvjedi ljetos posjetili Pelješac izazivajući uznemirenost tamošnjeg stanovništva?

   -Može biti, nije to velika udaljenost, kad gledate zračnom linijom. Može biti, da je to povezano, pogotovu ovaj dio Zatmorja i Medvjedice, to je baš blizu Pelješca.

   -Kao čovjek koji prati kretanje divljači mislite li da bi se medo mogao spustiti i do Hutovog blata?

   -Može, što ne, sve je više pustoši i napuštenih sela, njemu to odgovara, mir, tišina, ne bi se čudio da se i tamo pojavi.

   -U lovačkom domu u Ravnom, vidjeli smo jedan preparirani primjerak, taj je davno ulovljen?

   -Ulovljen je 2008., isto na području Belenića. Tada smo mislili da je to slučajan dolazak, ali sad se vidi da i nije. Taj je bio zločest, baš je pravio štetu po pčelinjacima i usjevima, ovaj je prilično miroljubiv, pravi štete, ali ne velike.

   -Narod kaže zaštićen k'o međed odnosno medvjed, svejedno kako gdje, međutim situacija na jugu Hercegovine je specifična, nema ga u spisku autohtone divljači, znači li to da se može i loviti, odnosno što ćete vi s tim vašim medama?

   -Pa evo, ići ćemo s dopisom prema Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede naše županije, nema ga u godišnjem planu gospodarenja udruge, zakonom je zaštićen, vjerojatno ostaje dalje da se deblja.

   -Gdje nema ljudi, ima medvjeda?

   -Upravo tako.

   Nakon razgovora i pregledanih snimaka ostaje pitanje – što je medvjede natjeralo na domak moru, svakako zanimljivo i za zoologe. Rijetka naseljenost istočne i jugoistočne Hercegovine, potraga za hranom, klimatske promjene ili nešto četvrto, teško je reći. Jedno je sigurno, na tom području ne bilježe ih ni stare kronike, mada naziv brda Medvjedica asocira da ih je nekada bilo. Nezvani su došli, a što će dalje od njih biti zavisi od stava nadležnog ministarstva, Poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegovačko-neretvanske županije.

D. Musa

Poticaji za proizvodnju u plastenicima od 200 - 2.000 KM

   Županijske poticaje za isplate novčanih potpora proizvođačima koji su ispunili uvjete – za proizvodnju povrća u plastenicima ostvario je 431 proizvođač. Najviše proizvođača poticaj po ovom osnovu, ostvarilo je prema očekivanju s čapljinskog područja, slijedi Stolac, dok su iz Grada Mostara potporu za plasteničku proizvodnju, ostvarila dvojica proizvođača, a iz Neuma i Prozor – Rame po jedan.

   Iznos ostvarenih poticaje kretao se u rasponu od 200 pa do 2.000 KM. Dakle, za maksimalni iznos od 2.000 KM trebalo je imati pet duluma, odnosno 0,5 hektara plastenika. Inače, glavnina potpora bila je u rasponu od 400 do 1.400 KM.

   Sukladno Zakonu o novčanim potporama u primarnoj poljoprivrednoj i prerađivačkoj proizvodnji, te Programa i Naputka, potpore za Proizvodnju povrća u plastenicima vezano za raspoloživa sredstva obračun je izvršen u iznosu od 0,40 KM, po metru četvornom, odnosno 40 feniga.

   Podsjećamo kao i kod ostalih poticaja proizvođač je mogao ostvariti pravo na novčanu potporu do maksimalnog iznosa svih poticaja u iznosu od 3.500 KM. Ukoliko pak, županijske potpore premašuju iznos od 3.500 KM, obračun pojedinih se umanjuje do tog maksimalnog iznosa.

   Inspekcijski nadzor u provedbi Zakona o novčanim potporama u primarnoj poljoprivrednoj i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji Programa i Naputka, te odluke o isplati poticaja obavljaju poljoprivredni inspektori Ministarstva. Ukoliko se utvrde nezakonitosti klijent je dužan izvršiti povrat isplaćene novčane potpore.

   Ističemo rok prijava proizvodnji u 2020-tu godini, na osnovu kojega se može prijaviti za poticaje, produžen je s konca ožujka, na konac travnja, odnosno do 30. travnja.

D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend