banerRC212

Petak, 10 Travanj 2020

Boćari su i dalje najuspješniji sportaši BiH Sedam svjetskih i 14 europskih medalja krasi njihove vitrine, a Dodig neprikosnoven

   Da nije posebnih prilika kao što je trenutačna pandemija coronavirusa, teško bi neke stvari zbog tekućih događanja, došle na red. Jedna od njih je vremeplov kroz četvrt stoljeća boćanja. Prava je šteta ne istaknuti fantastičnu nisku boćarske reprezentacije, koja je Bosni i Hercegovini donijela čak 26 medalja, s velikih međunarodnih natjecanja! Tri naslova svjetskog prvaka i jedan europskog, osvojili su boćari! Poput boćanja uspješni su još neki tzv. mali sportovi poput juda, zahvaljujući prije svega Larisi Cerić, međutim u sustavu pomjerenih vrijednosti u BiH, iznimna postignuća „malih“ se brzo zaborave. U medijima sveprisutnog nogometa, na listi uspješnosti nema narodski kazano „ni u pleću“, ali eto o njemu se priča, stižu vijesti i o trudnoći supruga pojedinih nogometaša, narod se zabavlja sličnim pikanterijama, a prave vrijednosti tonu u zaborav.

   Valja reći da su putu u zaborav u prvoj deceniji trećeg milenija kumovali i sami boćari, sporovima i sitničarenjem. Međutim, treba biti realan, težak udarac boćanju zadala je Svjetska financijska kriza 2007. godine koja je u BiH do izražaja došla 2008. godine i onda se nastavila. Naime, boćanje u bh. su nosili uvjetno rečeno, sitni poduzetnici. I sami aktivni igrači ulagali su u boćanje, pa su u privatnoj režiji nikla dva boćarska doma, uz dvoranu u Grudama. Kad je stigla kriza, morali su spašavati sami sebe, čime je boćanje izgubilo mecene, sponzore i podupiratelje. To je dovelo do raslojavanja kvalitete, odlaska najpotentnijih igrača u hrvatske klubove i slično.

   No, da se vratimo rezultatima. U analima je zapisano da je prvu medalju za BiH osvojio Ilija Primorac 1998. godine na europskom prvenstvu u talijanskom Salucu, disciplina krug. Na novu broncu čekalo se četiri godine, a u disciplini par osvojili su je Željko Zelić i Ante Juka, trenutačno igrač Čapljine, također na Europskom prvenstvu 2002. godine, u Grudama. Ohrabreni organizacijom Europskog prvenstva u bh. savezu povlače krucijalni potez za reprezentaciju registriraju Markicu Dodiga, u tom trenutku člana prvaka Ljubuški Centracomerca. Za šest godina u reprezentaciji zemlje svojih predaka, od bronce na svjetskom prvenstvu u Nici 2003., pa do bronce u također u francuskom Macronu, obje u preciznom izbijanju, Dodig osvaja 15(!) medalja na velikim europskim i svjetskim natjecanjima, 14 u pojedinačnim disciplinama i jednu – broncu, u paru sa Stojanom Zelićem.

   U Hrvatskoj otpisan, dobivši priliku da igra na velikoj sceni Markica Dodig je punih sedam godina vladao svjetskim boćarskim arenama. Kad smo ga nedavno sreli u Čapljini, priznao je da ukazanu priliku nije htio propustiti. „Nije tu bilo ni sreće, ni slučaja, nego sustavan trening tijekom cijele godine“, priznaje Dodig. Tri svjetska i jedno europsko zlato, jedno srebro i sedam Dodigovih bronci, vukli su i ostale članove bh. vrste, pa je tako Damir Brzica na svjetskom prvenstvu u Torinu 2005. godine osvojio srebrenu medalju. Sve skupa bilo je odličan uvod za organizaciju svjetskog prvenstva u Grudama, 2007. godine, na kojem je Dodig osvojivši dva zlata, blistao.

   Zadnju medalju na svjetskim prvenstvima osvojio je opet Dodig u Maconu, sad već davne 2009. Slijedi pet bronci na europskim prvenstvima – par Darijo Stojčić/Goran Jurić u Pazinu 2012., gdje je odličje, istog sjala, ali u krugu, dohvatio Andrija Ćorluka. Stojčić i Drago Marić, u paru, osvojili su broncu i na EP u slovenskom Koperu 2014., Širokobriježanin Nikola Mikulić broncu je dohvatio u francuskom Lyonu 2016. godine. Gruđanin Ivan Galić, osvaja zadnju broncu na europskom prvenstvu u talijanskom Alassiju, 2018. Što se medalja tiče lani je bila suša. Valja reći da je Ivan Galić, na svjetskim igrama u poljskom Wroclavu, 2017., osvojio također broncu. Markica Dodig je na svjetskim igrama u Duisburgu 2005., bio zlatni u preciznom izbijanju, a u kineskom Kaohsiungu u istoj disciplini, brončani. Dodig se medaljom – srebrenom, u disciplini precizno izbijanje, okitio i na Mediteranskim igrama u Almeriji 2005. Godine!

   Bez obzira na trenutačnu krizu, boćari su 25 godina nastupa na svjetskim prvenstvima i igrama, europskim prvenstvima i mediteranskim igrama, osvojili 26 medalja, godišnje po jednu! Time se ni približno u BiH, ne može pohvaliti niti jedan sport! Mora se priznati to je honorirano i od sportskih institucija, pa je Markica Dodig u tri navrata bio najbolji sportaš BiH, a dva puta je najboljom proglašena boćarska reprezentacija. Kako stvari trenutačno stoje kriza izazvana coronavirusom, mogla bi biti pogubna za ovaj mali, doskora vrlo uspješni sport.

Tekst i foto: D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Na Veliki petak dobra prodaja ribe i jaja, prvi mladi krumpiri 2 - 2,3 KM

   Unatoč zabranama i uvođenju rigoroznijih mjera unutar Hercegovačko-neretvanske županije, duh Velikog petaka se ipak osjetio na veletržnici u Tasovčićima. To se u prvom redu vidjelo u potražnji za ribom, jajima i sirom. Kao posebnu zanimljivost ističemo podatak da je i grdosija od šarana teškog 14 kilograma, našla kupca. Jegulje nije bilo, a uzgajivači ribe kažu, teško će je u dogledno vrijeme i biti. Cijene su bile uobičajene – somići su se nudili za 6 KM, pastrva je bila 9 KM, šaran 10 KM, dok su se fileti nudili po 15 KM za kilogram. Domaća jaja su također, imala uobičajenu cijenu od 0,20 do 0,30 KM. Prodavačica iz Šuškova Naselja kazala je da su se brzo rasprodala. „Mušterije mi govore – što nisam ponijela još, kako ću kad koke ujednačeno nose, pa se ni za ovakve prilike ne može povećavati ponuda”. Mjere protiv pandemije kononavirusa ponudu sira svele su s četiri na dva štanda. Poput ribe i jaja, i sir je imao uobičajenu cijenu od 5 KM za koliko se nudio mladi, pa do 18 maraka ovčji iz Podveležja i miješani ovčji/kravlji iz mješine, s Morina. Kajmak se cijenio od 16 do 18, a maslo od 14 do 16 KM za kilogram. Ražovo brašno bilo je 1,5 KM. Prodavač planinskih krumpira iz Nevesinja, je istakao da je za dva, tri sata rasprodao sve što je potjerao i to po cijeni od 1,2 KM.

   Poslije dugo vremena nije bilo niti jednog kamiona s drvima, što je vjerojatno, posljedica nerazumijevanja oko mjere zabrane kretanja unutar H-N županije, ali je zato bilo vreća sa stajskim gnojivom, koje se već godinama cijene 4 KM. Mada raznovrsna, ponuda presadnica bila je manja nego prethodnih tjedana. Cijene uobičajene – zelena salata, peršin i celer bili su po 0,10 KM komad, raštika i blitva 0,20 KM, različiti kupusi 0,25 KM, rajčice i paprike 0,30, patlidžani 0,40, a bosiljak i jagode po 0,50 KM komad.

   Unutar veletržnice dočekalo nas je iznenađenje u vidu prvih mladih krumpira iz Ljubuškog kraja, koje je prodavao Hilmo Krehić iz Radišića. Cijena je bila 2 do 2,3 KM. Prošlogodišnji krumpiri uglavnom iz Gradiške i banjalučke regije, nude se po 0,90 KM za kilogram. Cijenu je zadržala i raštika 2 do 2,5 KM, te mrkva 1,2 do 1,4 KM. U manjem padu su cijene mladog kupusa koji je sada 0,90 KM, dok je zimski kupus 0,30 KM. Cijena zelene salate je pala na 0,50 do 0,70 KM. Niže su i cijene peršina i celera koji se nude 3 KM za kilogram, dok je isključivo uvozni crveni luk od 1,0 KM austrijski pa do 1,5 KM egipatski. Stigao je mladi bijeli luk iz Egipta i Albanije, a cijeni se 8 KM za kilogram. Isto tako porasle su i to značajnije, cijene nekoliko artikala, pa se tako blitva cijeni 1 do 1,3 KM, dok je špinat od 1,6 do čak 2,0 KM. Skuplja je i prasa od 1 KM debele, pa do 1,6 KM tanke stabljike, dok je cijena cikle skočila na 1,5 KM za kilogram.

   Voće, s prošlotjednih 5 do 7 KM, cijena domaćih jagoda pala je na 4 do 5 KM. Koliko smo uočili, jagode su bile i jedino domaće voće. Isključivo uvozne jabuke bile su 1,3 do 2,0 KM, a kruške 2,6 KM za kilogram. Limun je skup i na veliko 3,7 do 4,0 KM. Jasno, uvozne rajčice cijenile su se 2,5 KM za kilogram. Na kraju ističemo da ovo definitivno nije sezona kuka, zasluga za to pripada i pandemiji koronavirusa, jer su izostali tradicionalni kupci ne samo iz okolnih dijelova Hercegovine nego i iz Dalmacije, trenutačno se cijene 1 do 1,2 KM, ali tražnja je mala.

D. Musa


Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Veletržnica u Tasovčićima neće raditi 12. i 13. travnja

   Veletržnica u Tasovčićima za blagdan Uskrsa neće raditi dva i pol dana. Naime, veletržnica će raditi u subotu do podne, dok će nedjelja 12-og i ponedjeljak, 13-og travnja biti neradni. Novi radni da bit će utorak, 14 travnja s uobičajenim radnim vremenom.

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend