banerRC212

Petak, 13 Ožujak 2020

Epidemija coronavirusa deprimirala cijene zeleni, a korizma pojačala prodaju ribe

Na veletržnici u Tasovčićima nastavljen je trend pada cijena zeleni, s iznimkom kupusa čija je cijena u odnosu na konac prošlog tjedna rasla. Ispred veletržnice zadovoljni ruke trljaju ribari, jer je riba narodski kazano išla k'o alva, a cijene su ostale postojane.

Od pregleda cijena koncem prošloga tjedna jeftiniji su redom blitva 0,7 do 0,9 KM, špinat 0,8 do 1,0 KM, prasa od 1 KM debele pa do 2 KM tanke stabljike, jeftiniji je i mladi luk – pera, koji se cijene od 1,5 do 2,0 KM za kilogram. Posve neočekivano značajnije je pojeftinio list peršina nova cijena je 2,5 do 3 KM, a istu cijenu, 2,5 do 3,0 KM, ima i celer. Ovoj seriji pojeftinjenja valja dodati i karfiol koji je od 1,8 do 2,0 KM. U cjelini uzevši cijene navedenih povrtlarskih kultura sredinom ožujka prošle godine, bile su u prosjeku za 0,5 KM više. Značajnije skuplji je kupus, čija se cijena udvostručila i sada je 0,50 do 0,60 KM, a nešto skuplja je cikla 0,7 do 1,0 KM.

Od zadnjeg barometra cijena Radiopostaje Čapljina, stabilne su ostale cijene krumpira koji su 0,50 do 0,70 KM. Valja reći da se uz povremeno rijetke južnohercegovačke, na veletržnici nude glamočki, nevesinjski, banjolučki, a odnedavno i srednjobosanski krumpiri, iz okolice Fojnice. Sve rjeđa raštika je 1,5 do 2,0 KM, kupus pupčar je od 1,8 do 2 KM, a zelena salata cijeni se 1 do 1,3 KM. Cijenu je zadržala i mrkva koja se nudila za 0,7 KM pa do 1,0 KM, te grah koji je od 1,9 američki pa do 5 KM domaći. Kao raritet ispred veletržnice smo evidentirali kuprešku mrkvu tešku najmanje 250 grana, ta orijaška mrkva se prodavala za 2,5 KM kilogram. Od uvoznog povrća ističemo cijenu rajčica koje se nude za 2,1 do 2,5 KM, paprika iz Turske, po cijeni 3,6 do 4,0 KM. Iz Italije stižu krastavci čija je cijena 1,5 do 2,0 KM.

Voće ponuda domaćeg svela se na nekoliko artikala domaće jabuke iz Gračanice i Gradačca ima već od 0,60 KM, dok uvozne dostižu 1,5 KM. Još uvijek ima i krušaka iz Kupresa, po cijeni od 2,5 KM. Orasi u ljusci cijenili su se 5 KM, dok je jezgra od 13,5 uvozni, pa do 19 KM domaći. Od uvoznih proizvoda ističemo šipke iz Turske koji se cijene od 2,8 do 3,0 KM. Sve navedene cijene su na veliko.

Ispred veletržnice kao što smo već nekoliko puta isticali petak je svojevrsni pazarni dan, ponuda je raznovrsna, a očito je da i roba puno bolje ide nego unutar veletržnice. Zadovoljni trgovinom u korizmi posebice su prodavači ribe tražnja je dobra, a cijene uobičajene. Glave šarana cijenile su se 2 do 4 KM komad, somići su bili uobičajenih 6 KM, dok se odrasli som cijenio 13 KM za kilogram. Pastrva iz uzgoja bila je 9 KM, šaran 10 KM, očišćeni skuplji su po marku. Sitni smuđ cijenio se 10 KM, dok su lubin i orada bili 15 KM. Jegulje nema već dva mjeseca. Sve obilnija je ponuda presadnica povrća, a cijene prošlogodišnje. Valja reći da rajčice ima nekoliko sorti od domaćeg sjemena i sorta volovsko srce cijene se po 0,30 KM komad, dok je sorta optima 0,50 KM, patlidžani su 0,40 KM, jagode 0,50, paprike 0,30 KM, komad. Različite vrste kupusa su po 0,25 KM komad, raštika je 0,20 KM, a peršin i zelena salata su po 0,10 KM komad. Stigli su i kočići za povrće koji se nude po 0,40 KM tanki, pa do 0,70 KM deblji. Domaća jaja se cijene od 0,20 do 0,30 KM komad zavisno od veličine, perad je od 8 KM mlade koke, pa do 25 KM pijetlovi. Na četiri štanda nudio se i sir čija cijena kretala od 5 KM mladi pa do 20 livanjski ovčji u kolutovima. O raznovrsnosti ponude govori i podatak da je bilo i loja čija je cijena 5 KM, kukuruznog i ražovog brašna po 1,5 KM itd.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

 

Nakon što uvjeravanja o važnosti poljoprivrede nisu puno pomogla može li epidemija ili Coronavirus i bh. političarima otvara oči!?

   Narodna - da svako zlo nije za zlo, prva je pomisao nakon konferencije za novinare čelnika još uvijek neregistriranog Udruženja poljoprivrednika Bosne i Hercegovine. Evo i zašto:

   „Što će se dogoditi s građanima Bosne i Hercegovine, ako zbog coronavirusa dođe do zatvaranja granica okolnih država“, upitao se u obraćanju novinarima Dragan Pavlović, dopredsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH, pa zatim kategorički dodao:

   „Za mjesec dana neće imati što jesti! Neće. Pazite Bosna i Hercegovina je u prvoj polovici prošle godine uvezla 92 posto konzumne hrane, što ćemo mi jesti ako se epidemija nastavi širiti sadašnjim tempom i države poduzmi rigorozne mjere kontrole. Pazite, možda će ovo nekima izgledati smiješno, ali to je suština problema poljoprivrede u BiH! Uvozimo ne samo banane i naranče, nego kupus i krumpire?! Zar se nešto poput epidemije treba dogoditi pa da se uvidi značaj poljoprivrede u svakoj državi, a ne samo našoj“, zapitao se dopredsjednik Pavlović.

   Naravno, upit je ostao u zraku, odgovor na njega dati će vrijeme. Uz Dragana Pavlovića dopredsjednika Udruženja i predsjednik Seljačkog saveza FBiH, novinarima su se obratili Vladimir Usorac predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH, inače i predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara R. Srpske, zatim Nedžad Bićo dopredsjednik Udruženja, koji je i predsjednik Udruženja poljoprivrednika u FBiH, te Ivan Primorac predsjednik Skupštine udruženja poljoprivrednika, inače stručni savjetnik u PZ „Plodovi zemlje“ iz Ljubuškog.

   „Na sastanku u Ljubuškom razmatrali smo za naše Udruženje i poljoprivredu važne teme, status Udruženja i njegovu registraciju, stanje u poljoprivredi BiH, zaštiti poljoprivredne proizvodnje i subvencioniranju goriva za poljoprivredu, te donijeli odgovarajuće zaključke“, kazao je Vladimir Usorac predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH, koji je dodao:

   „Poljoprivrednici u Republici Srpskoj imaju subvencionirano gorivo 0,60 KM po litru. Uopće uzevši stanje poljoprivrede u R. Srpskoj je nešto bolje nego u Federaciji, ali su poticaji manji“.

   Nedžad Bićo, dopredsjednik Udruženja poljoprivrednika govoreći o poticajima za 2020. godinu iznio je primjedbu da se najavljenom „politikom poticaja destimuliraju najveći proizvođači“, te dodao:

   „Pazite, prema kriterijima za raspodjelu sredstava, propisano je da – poljoprivredni obrti i pravne osobe godišnje mogu ostvariti maksimalnu novčanu potporu od 950.000 KM, u okviru Modela poticaja proizvodnji. Ta odredba programa poticaja za 2020. godinu, nije utemeljena u Zakonu o novčanim potporama i ruralnom razvitku“, kazao jer Bićo ističući da će time osobito biti pogođene dvije najveće farme u BiH sa sjedištima u Tomislavgradu i Čapljini. Iz tih farmi koje proizvode ukupno 9.200.000 litara mlijeka što čini sedam posto(!) ukupne proizvodnje u BiH, najavljuju rasprodaju stočnog fonda.

   Ivan Primorac predsjednik Skupštine Udruženja poljoprivrednika BiH, razložio je zastoj oko registracije udruženja. „Osnivačku skupštinu udruženja poljoprivrednika BiH, održali smo 12. rujna prošle godine. Od tada smo održali tri sastanka Upravnog odbora na kojima smo razmatrali za status poljoprivrednika važne teme, kao i pitanje registracije. Na kraju smo se odlučili za posjet Ministarstvu pravde BiH i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, pa da vidimo u čemu je problem”, rekao je Primorac iznoseći zaključak o toj temi.

   Uglavnom, poljoprivrednicu su riješeni istrajati u svojim zaključcima, a može li im i hoće li im coronavirus u tome pomoći, pokazat će vrijeme.

Tekst i foto: D. Musa

Nova ulica u Pelinama bez obzira na dužinu bit će prava aleja

   Usporedo s novim radovima na novim stambenim zgradama u čapljinskom naselju Peline, radi se i cesta koja će ih povezivati. U stvari nova gradska ulica povezivat će nove stambene zgrade i Dom za stare i iznemogle osobe s hospicijem Betanija. Na radilištu smo zatekli radnike čapljinske tvrtke „Rotim” koja s voditeljima projekta tvrtkom „Putovi” Grude obavlja radove. Naravno, nisu upućeni u pojedinosti, međutim očito je da nastaje nova široka ulica, odnosno lijepa široka aleja uokvirena pješačkim stazama i zelenilom.

   Inače, u prvoj fazi radi se prometnica sa svom potrebnom infrastrukturom, dok nogostup moglo bi se reći prati izgradnju novih zgrada, u dijelu grada neposredno uz Neretvu. Treba reći da je procijenjena vrijednost javne nabave bez PDV-a 679.230 KM.

D. Musa

U Čapljini: Komunalci umivaju kružni tok

   Zasukali su rukave ovih dana čapljinski komunalci zaduženi za uređenje i održavanje zelenih površina u želji da novi kružni tok kalendarsko proljeće dočeka u punom sjaju. Već desetak dana kopaju, siju, sade, uređuju tzv. otoke i zelene površine uz kružni tok, te prilazne ulice. Kako će okoliš novog rotora u glavnoj gradskoj ulici koja će ujedno i dio magistralne ceste M 6– Stolac – Čapljina – Ljubuški, biti u znaku zelenila i cvijeća, komunalci imaju pune ruke posla.

   „Završili smo oko 80 posto posla oko uređenja novog kružnog toka i prilaznih ulica. Sadili smo sadnice ružmarina i lavande, ukrasno grmlje tako da očekujemo da će kroz koji dan posao biti gotov, te da će za petnaestak dana komplet trava narasti. Posadili smo blizu 200 komada ruža koje cvjetaju cijelu godinu, pa kada sve to poraste i fontana se pusti u rad mislim da će ulaz u čapljinu preko velikog mosta biti lijep”, ističe Jure Šego jedan od komunalaca zaduženih za održavanje zelenih površina, a na kraju sugrađanima poručuje:

   „Zamolio bih sugrađane da ne bacaju sitni otpad i opuške, ne puštaju kućne ljubimce po zelenoj površini, da ne gaze travu, paze oni, ali nije naodmet napomenuti, jer ima pojedinaca koji baš i nisu savjesni”, kaže u zelenilo i cvijeće zaljubljeni čapljinski vrtlar Jure Šego.

Tekst i foto: D. Musa

KRIZNI STOŽER: ODRŽANA KONFERENCIJA ZA MEDIJE

Prim. dr. Nermin Avdić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo HNŽ i prof. dr. Jurica Arapović, specijalista infektolog iz Klinike za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar danas (13.03.2020) su ispred Kriznog stožera Hercegovačko-neretvanske županije održali tiskovnu konferenciju na kojoj su govorili o praćenju stanja i poduzimanju mjera radi sprječavanja i ranog otkrivanja eventualnog slučaja bolesti izazvane novim koronavirusom.

Istaknuto je kako u Hercegovačko-neretvanskoj županiji nema ni jedan slučaj koronavirusa, ali kako će, s obzirom na zemlje u susjedstvu, virus sigurno doći i kod nas.

''Građani HNŽ koji dolaze iz ugroženih zemalja dužni su javiti se obiteljskom liječniku i 14 dana ostati u samoizoliranju. Većina se toga pridržava ali ima i onih koji nisu. Zbog toga sanitarna inspekcija može izdati kazne do 2000 KM ili čak kazne do godinu dana zatvora.'', upozorio je dr. Avdić.

Također, pozvao je građane da prijave ako znaju nekoga tko je došao iz zemalja pogođenih koronavirusom a ne pridržava se samoizoliranja.

''Ići ćemo na to da imamo male skokove, ako i dođe do epidemije da je razvučemo i to je cilj svih ovih naših mjera.'', zaključio je ravnatelj Avdić .

Prof. dr. Arapović kazao je kako je do sada u HNŽ testirano devet sumnjivih slučajeva, i svi su bili negativni.

''Sada imamo malo rigoroznije mjere koje se primjenjuju i u SKB Mostar. Ono što je bitno jest da smo se organizirali da budemo spremni odgovoriti korona virusnoj infekciji i spremni smo prihvatiti takve bolesnike ukoliko ih bude. Zasad ih nema što ne znači da ih neće biti.“, kazao je dr. Arapović.

Na osobit način istaknuo je jačanje samosvijesti svih građana, dok je poslodavce pozvao da budu solidarni s trenutačnim stanjem jer je ovo globalni problem, s obzirom na to da je proglašena i pandemija.

„Također, molim javnost da prihvati činjenice i zapovijedi i strogo ih se pridržava, da postupamo kao da imamo korona virusnu infekciju iako to trenutačno na papiru nije stanje.'', rekao je dr. Arapović.

https://www.vlada-hnz-k.ba/hr/krizni-stozer-odrzana-tiskovna-konferencija

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend