banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Petak, 08 Lipanj 2018

Cijena rajčica-kavoda pala na 0,8 do 1,3 KM, trešnje samo 1,2 do 2,0 KM

   Na veletržnici u Tasovčićima bilježimo naznake uobičajenih godišnjih mijena, ispred veletržnice smanjuje se ponuda robe, dok unutar ograde raste. Tijekom dana ostaje mali dio proizvođača i stalnih prodavača, trgovina se obavlja rano izjutra i kasno popodne, pa tijekom dana robu nude samo proizvođači iz udaljenijih mjesta, te nekolicina stalnih prodavača.

    Svakako da je najveći udar na ovdašnje proizvođače, cijena rajčica koja je pala na 80 feniga pa do 1,3 marke. Vidjeli smo prekrasne rajčice iz Svitave i Domanovića, ali avaj, uvozne su jeftinije, pa ni tako krasni plodovi ne mogu računati na pristojnu cijenu. U padu su i cijene ostale sezonske robe, ali nešto manjem, nova cijena paprika je od 1,6 do 1,9 maraka, kupus je sada 1,10 do 1,30 maraka. Jeftiniji su zatim krumpiri 70 do 80 feniga, zatim krastavci 50 do 70 feniga, pa mahune 2,4 do 3,5 marke za kilogram. Zabilježili smo i tri mala poskupljenja, a nešto skuplji redom su, crveni luk 80 feniga do marku, zatim bijeli luk 2,5 do 3 marke, te grašak 2,5 marke za kilogram.

    Ostalo povrće zadržalo je cijene. Rijetka raštika kada se pojavi, nudi se za 2 do 3 marke, karfiol je od 2,3 do 2,5 marke, kelj je od 1,2 do 2,5 marke, brokule su 2,2 do 2,5 marke, dok su blitva i špinat, uglavnom, od 2 do 3 marke za kilogram. Zelena salata je zadržala cijenu od 1 do 1,5 marku, patlidžani su 2,3 do 2,5 marke, peršin 2,5 do 5 maraka, a celer od 2 do 4 marke. Mrkva je i dalje na cijeni, 1,5 do 2 marke, dok je cikla 90 feniga do marku.

    Voće, stigle su prve šljive i to hercegovačke cijena 2,5 marke, cijena višanja je u blagom porastu 1,6 do 2 marke, a trešanja u padu 1,5 do 2 marke za kilogram. Jeftiniji su dalje, plastenički bostan 2 do 2,5 marke, breskve 1,3 do 1,6 maraka. Cijene su zadržali kajsije 3 do 4 marke, nektarine 1,7 do 2 marke, te marelice 7 maraka za kilogram. Isključivo uvozne jabuke nude se po cijeni od 1,5 do 2,2 marke za kilogram.

    Ispred veletržnice od jesenskog, zimskog i ranoproljetnog obilja, s visokim temperaturama smanjuje se ponuda, što ne znači da nema robe, ima ali u nešto manjim količinama. Već smo u dva prethodna barometra cijena isticali da su se kao nikada rasprodale presadnice povrća, dok presadnica cvijeća još ima, a cijene zavise od uzrasta i vrste. Riba se nudila na standardnih šest štandova cijena uobičajena – riječna, babuške i keljavci nudila se već po 3 marke, cinkva je bila pet, pastrva iz uzgoja devet, a šaran 11 maraka za kilogram.

    Mliječni proizvodni nudili su se na tri štanda, s tim da suhog ovčjeg sira s Morina, nema već mjesec dana, od prodavača Milana Damjanca doznali smo da ga neće biti sve do polovice srpnja, razlog je što je stari rasprodan, a novi zahtjeva duže zrenje. Mladi sir se cijenio 4 do 6 maraka, kravlji sir bio je 8 do 10, a miješani ovčji kravlji bio je 10 do 12 maraka, dok se suhi ovčji iz Podveležja cijenio 15 maraka za kilogram. Bilo je jaja i peradi, jaja su se cijenila već po 22 do 23 feniga, dok su koke nosilice bile po 12 maraka komad itd.

Dokumentarac "Štafeta smrti" na granici nadrealnog

Dokumentarni film „Štafeta smrti“ čija je projekcija održana u Velikoj dvorani čapljinskog hotela „Mogorjelo“, istinska je epopeja o čovjeku u ratu, njegovom žrtvovanju, upornosti, istrajnosti, jednom riječju herojstvu.

  • Objavljeno u Kultura

U Čeljevu upriličen program povodom obilježavanja Lipanjskih zora

U Čeljevu je 7. lipnja upriličen program povodom obilježavanja 26. obljetnice akcije oslobađanja doline rijeke Neretve. Više o ovom događaju poslušajte u tonskom zapisu.

 

AUDIO:     

 

FOTO:

 

 

Osnovna škola Lipanjske zore Višići proslavila svoj dan

Na njima svojstven način s puno mara, srčano i angažirano, obilježen je dan Osnovne škole "Lipanjske zore" u Višićima. Govoreći o proteklom jednogodišnjem razdoblju Đuro Raguž, ravnatelj škole istakao je posebice uspjehe učenika na različitim natjecanjima.

Predstavljanjem Zbornika radova završeno Stolačko kulturno proljeće

Retoričko-poetska serenada o Stocu i Maku uz 'kamene spavače'

Spušten je zastor na šesnaesto po redu Stolačko kulturno proljeće, manifestaciju koja se etablirala kao nezaobilazni kasnoproljetni sadržaj grada na Bregavi, pa i šire. Kao da je svoj prilog završnom činu predstavljanju zbornika „Stolačko kulturno proljeće“, htjelo dati i nebo?! Idealno vrijeme na Radimlju je dovelo Stočane, njihove prijatelje, poklonike kulture, lijepe riječi i radoznalce. Jednom riječi sve se uklopilo i poklopilo, a kao šlag na cijeli ugođaj bila je priča o Mehmedaliji Maku Dizdaru, velikom pjesniku Hercegovine, uz njegove „kamene spavače“.
„Mi matičari u Stocu, smo ponosni na ovu našu manifestaciju i sretni što ćemo za dvije godine postati punoljetni“, kazao je u uvodu završene večeri dr Mladen Bošković predsjednik stolačkog odbra Matice, te naglasio da je ovogodišnji zbornik u tematskom dijelu posvećen pjesništvu Maka Dizdara.
„Želimo da i mi Hrvati kažemo, što mislimo tko je bio Mak Dizdar“.
Uslijedila je mala svečanost tijekom koje je dr. Mladen Bošković, generalnom pokrovitelju Stolačkog kulturnog proljeća dr. Draganu Čoviću, uručio prigodno priznanje, za promicanje ugleda i rada, Matice hrvatske Stolac, zatim umjetničku sliku akademskog slikara Stjepana Skoke iz Ljubuškog, te suvenir Stolačka tarča, rad akademskog kipara Ernesta Markote iz Čapljine.
Zbornik je u kraćim crtama predstavio njegov urednik Željko Raguž. Kao svojevrsni uvod u glavnu temu, priču o Maku Dizdaru, Raguž je prošetao od 395 godine i smrti rimskog cara Teodizija, nakon čega se jedinstveno rimsko carstvo dijeli, a prostori jugoistoka Hercegovine postaju dio Zapada. Slijedila su stoljeća i mijene, dolazak Slavena, pa osmanska osvajanja, različiti prodori i svojevrsni „susreti civilizacija“ koji su doveli do rađanja specifičnih kulturnih fenomena, kao što su bosanskohercegovački srećci.
„Upravo je naš Stočanin Mak Dizdar, na temeljima natpisa, simbola sa stećaka, napravio svoje književno stvaralaštvo, i mi Stočani upravo iz toga razloga smatrali smo svojim obvezom da mu se zahvalimo što je svojim stvaralaštvom prenio i dio kulture našeg naroda s ovoga prostora“, obrazložio je urednik Raguž izbor književnog stvaralaštva Maka Dizdara kao središnje teme ovogodišnjeg zbornika. Uz tematsku cjelinu o Maku Dizdaru, Zbornik donosi i radove iz povijesti stolačkog kraja i Hercegovine, zatim učeničke radove kroz koje se izborom tema, nastoji razvijati zavičajna ljubav. Godišnjak donosi i priloge iz arheologije, rasprave i studije o onomastici i toponimiji, političke polemike, katalog o održanoj izložbi Slavka Katića u Zagrebu, o selu Hotanj u neumskom zaleđu.
Biranim riječima o stvaralaštvu Maka Dizdara govorili su Ivan Sivrić, predsjednik Društva pisaca Herceg-Bosne, Zdravko Kordić, pa Mile Pešorda dobitnik ovogodišnjeg Hrvatskog stećka, te Miroslav Palameta. Kao zoran siže tih izlaganja može se uzeti poruka dr. Miroslava Palemete, inače Stočanina upućena slušateljstvu, a time i javnosti:
„Čitajte Maka Dizdara, to je veliki pjesnik!“
Svoj obol programu predstavljanja zbornika Stolačkog kulturnog proljeća, pjesmom su dali ženska pjevačka skupina Vidoštačka kraljica i Leon Lasić, a kazivanjem stihova Ana Dragozet i Ivan Volić. Program je nadahnuto vodila Tina Laco.
D. Musa


Dragan Čović: „Ni izbliza ne baštinimo ono sve što bi mogli“


Okupljenima na Radimlji, među stećcima u gotovo mitskom ambijentu, obratio se i dr. Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH, koji je pored ostalog kazao:
„Meni je drago da sam ove godine prihvatio biti pokrovitelj i dok god vi zovete, a ja budem radio nešto korisno, rado ću biti uz Stolac i ovakva kulturna događanja, jer ovo je jedinstveno mjesto ovdje na Radimlji. Mnoštvo poticaja, bojim se da mi ni izbliza još ne baštinimo ono sve ono što bi mogli, kada je u pitanju naša kultura, tradicija, povijest uopće. Ovih dana smo opterećeni nekim drugim temama, sigurnosnim, političkim, izbornom zakonu, onda zamislite kakva je relaksacija doći ovdje i uživati u ovakvom predstavljanju“, kazao je dr. Dragan Čović hrvatski član Predsjedništva BiH, izrazivši svesrdnu potporu stolačkim „matičarima“, da nastave putem kojeg su zacrtali. (dmu)


 

  • Objavljeno u Kultura
Pretplati se na ovaj RSS feed

15°C

Čapljina

Sunčano

Vlažnost: 76%

Vjetar: 0.00 km/h

  • 19 Listopad 2018 26°C 10°C
  • 20 Listopad 2018 25°C 10°C

banerRC1vikend