banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Ponedjeljak, 08 Listopad 2018

Ante Juka novi prvak BiH u disciplini krug

    Ante Juka - Biba, boćar Čapljine novi je pojedinačni prvak BiH u boćanju, disciplina – bliženje i izbijanje u krug. Juka je u finalnu nadigrao Božu Naletilića, člana mlade reprezentacije BiH 23:19, dok je u polufinalu bio bolji od prvaka u preciznom izbijanju Mate Grubišića 21:16, dok je Naletilić u polufinalu nadigrao klupskog kolegu Antu Soldu. U četvrtfinalu Božo Naletilić pobijedio je prezimenjaka Ivana Naletilića tijesno 22:19, dok je Juka upisao uvjerljivu pobjedu protiv Mije Galića, 17:6.

    Prema tome konačni plasman u disciplini krug je sljedeći, 1. Ante Juka (BK Čapljina), 2. Božo Naletilić (BK Široki), 3. Mate Grubušić (BK Bura) 4. Ante Soldo (BK Široki)

    Prvenstvo je održano na boćalištu u Širokom Brijegu. Odziv je poslije reprezentativne stanke – Europsko prvenstvo, bio slab, samo osam igrača iz tri kluba. Na prvenstvu su sudjelovali. Mate Grubišić (BK Bura), Ante Soldo, Mario Hrkač, Mijo Galić, Božo Naletilić, Ivan Naletilići i Ante Ramljak, svi BK Široki, te Ante Juka (BK Čapljina).

D. Musa

Dani smokve u Mostaru: Damir Radić najbolji proizvođač smokava u 2018. godini

   Na osmoj po redu promotivno-ocjenjivačkoj izložbi i znanstveno-stručnoj radionici u prostorijama Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru, za najboljeg proizvođača smokava sorte petrovača bijela, proglašen je Damir Radić iz Donjeg Jasoča u općini Stolac. Drugo mjesto pripalo je Viktoru Sušcu iz Lukasovića u općini Čitluk, a treće Davoru Radiću iz Bijelog Polja, općina Mostar. Priznanja najboljim proizvođačima u 2018-oj godini uručio je prof. dr. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda.

    Uz priznanja najboljim proizvođačima u svečanom dijelu ovogodišnje manifestacije, uručene su i zahvalnice za unapređenje proizvodnje ove voćne kulture, a dobili su ih: Hivzija Šator iz Lokava u čapljinskoj općini, najveći proizvođač u BiH, udruga „Hercegovački plodovi Mediterana“ iz Stoca, Poduzeće „POMO-STAR“ Mostar, Udruženje „EKO-Line“ Mostar, mr. Aida Kohnić tehnolog tvrtke „Dušica“ iz Čapljine, Udruženje žena „Orhideja“ Stolac i OPG „Babac – Damjanić“ iz Zadra u R. Hrvatskoj.

    Promotivno-ocjenjivačkom dijelu prethodila je znanstveno-stručna radionica u okviru koje su održana tri izlaganja. Dr. sc. Miro Barbarić izlagao je o temi „Sortiment smokve na području Hercegovine“, mr. sc. Aida Kohnić iz tvrtke „Dušica“ Čapljina, govorila je o temi „Proizvodnja smokve u periodu 2008. – 2018. godine, iskustva, preporuke i budućnost smokvarstva u Hercegovini". „Praktična iskustva smokvarstva u Zadru i zadarskom zaleđu“, bila je tema o kojoj je govorila Sandra Babac, OPG „Babac – Damjanić“. Svako od izlaganja imalo je svoje poruke i značajke, a s obzirom na iskustvo u proizvodnji i plasmanu smokava i proizvoda od smokava, izlaganje Sandre Babac iz Zadra, donijelo je jednu novu notu, na koju bi se, odnosno na čiji primjer bi se i Hercegovci trebali nadovezati.

    Zahvaljujući izlaganju Sandre Babac, te iskustvima koje je iznio Hivzija Šator, najveći proizvođač smokava, ovogodišnji Dani smokve dobili su i svoju praktičnu notu.

    „Temelji cilj održavanja ovih radionica je povećanje proizvodnje, povećanje broja hektara pod smokvom u Hercegovini. Tome služe i naše promotivno-ocjenjivačke izložbe i priznanja koja dodjeljujemo. Na koji način to napraviti, ja mislim bez obzira što još uvijek nismo zadovoljili proizvodnju za potrošnju smokve u svježem stanju, da trebamo razmišljati i o preradi smokve. Smokva, s obzirom na svoje ljekovite sastojke, trebala bi biti u potrošnji u svakoj kući cijelu godinu, a u to bi se trebali uključiti svi, od proizvođača preko općina pa do državne razine“, kazao je pored ostalog u uvodnom dijelu radionice direktor Ivanković.

    Trenutačno u BiH pod kultiviranim nasadima smokve ima oko 27 hektara, ukupno svega oko 12.000 stabala, što je malo i za zadovoljenje potrošnje svježe smokve, a o prerađevinama da se i ne govori.

 

Tekst i foto: D. Musa

Na veletržnicu u Tasovčićima stigle dunje i kesten - kompletirna jesenska ponuda

   Na veletržnici u Tasovčićima početkom listopada, kompletirana je jesenska ponuda, što znači stigli su tipično jesenski artikli – dunje i kesten. Još ne baš zrele dunje cijene se 1 do 1,2 KM, dok je prvi kesten 3 do 4 KM. Ponuda oba artikla još je skromna, pa je u narednom razdoblju za očekivati stabilizaciju cijene u prvom redu kestena. Od pregleda cijena koncem rujna, nije bilo značajnijih promjena, skuplji i to osjetno samo je karfiol čija je nova cijena 2,5 do 3 KM, dok se kod salate povećala donja razina cijene, pa je kristalka sada 1,5 umjesto prošlotjednih 1,3 KM, dok je puterica zadržala cijenu 1,7 KM. Slično je i s paprikama rogama čija je nova cijena od 1,2 do čak 2 KM s tendencijom daljeg rasta, jer je ponuda skromna, nešto skuplje još su i tikvice 0,7 do 1 KM. Registrirali smo i dva manja pojeftinjenja, špinata koji je sada 2 do 2,5 KM, te mahuna 1,5 do 2,5 KM za kilogram.

    Ostalo povrće zadržalo je cijena, pa je tako kupus i dalje 0,30 do 0,45 KM, krumpiri su 0,40 do 0,70 KM, planinski ispred veletržnice 0,80 KM, a prodavač se pohvalio iznimnom tražnjom. Patlidžani i tikvice su 0,7 do 1 KM, a kelj i cikla 0,8 do 1 KM. Još uvijek rijetka raštika kad se pojavi, cijeni se od 1,5 do 2,5 KM, isto tako rijetke brokule su 2 do 2,5 KM. Rajčice su i dalje 1,5 do 2,2 KM, južno-hercegovačke iz plastenika, dok paprike stoje na 1 do 1,5 KM, krastavci su 1 do 1,2 KM, a krastavci kornišoni zavisno od veličine od 1,5 do 2,5 KM. Blitva je 1,2 do 1,5 KM, prasa 1,8 do 2 KM, mrkva je od 1 do 1,3 KM, crveni luk 1 do 1,2 KM, dok je bijeli luk od 3 do 6 KM, ponuda je obilna, a cijena stabilna. List peršina i celera i dalje je od 3 do 4 KM za kilogram.

    Voće, cijena stolnog grožđa, vinsko nismo uočili, pokazuje lagani oporavak, trenutačno je 1 do 1,5 KM, ponuda jabuka je obilna, a cijena od 0,6 pa do 1,2 KM domaće, odnosno 1,7 uvozne. Obilna je i ponuda krušaka koje se cijene od 0,80 do 1,8 KM, svježih smokava nije bilo dok su suhe od 3 do 6 KM kilogram. U porastu je cijena šljiva koje su 1 do 1,2 KM, pa šipaka 0,8 do 2 KM barski, zatim bostana koji je 0,80 do 1,2 KM. Riječ je o plasteničkom bostanu čija je sezone upravo počela. Lubenica, nema, a cijena mandarina je u padu, nova je 0,70 do 1 KM.

    Ističemo, na veletržnici se može naći batat, zamjenski krumpir čija je cijena 2,5 do 3 KM, zatim ljuta paprika tzv. somborka koja se nudi za 1,3 do 1,5 KM, a istu cijenu 1,3 do 1,5 KM imaju i paradajz/paprike. Povremeno ima i kukuruza, a cijena je od 30 do 50 feniga klip itd.

    Ispred veletržnice, ponuda se kompletira. U odnosu na konac prošlog mjeseca obilnija je ponuda drva čija je cijena 80 do 85 KM prostorni metar oblovine, dok su cijepana od 90 do 95 KM. Ponuda ribe standardna, pastrva iz uzgoja bila je 9, a šaran 11 KM, dok su fileti bili 14 KM. Jegulje nije bilo. Somići su se nudili za 6 KM kilogram, glave šarana 2 do 3 KM komad itd. Standardna je bila i ponuda sira čija je cijena 4 do 6 KM mladi, pa do 18 KM suhi ovčji s Morina i Somina, suhi ovčji iz Podveležja je 15 KM za kilogram. Još se mogu naći i presadnice povrća, jaja, perad, stajsko gnojivo i razna druga roba. Uglavnom dolazi vrijeme kada će ponuda ispred biti bogatija od ponude unutar ograđenog dijela veletržnice.

Pretplati se na ovaj RSS feed

6°C

Čapljina

Oblačno

Vlažnost: 39%

Vjetar: 14.48 km/h

  • 17 Prosinac 2018 6°C -2°C
  • 18 Prosinac 2018 6°C 0°C

banerRC1vikend