banerRC212

Zbog neodgovornih građana: Jugu Hercegovine prijeti pustinjski ugođaj pa je pošumljavanje prioritet

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Aktualnosti
Istaknuto Zbog neodgovornih građana: Jugu Hercegovine prijeti pustinjski ugođaj pa je pošumljavanje prioritet

    Science američki znanstveni časopis kojeg je pokrenuo otac žarulje Thomas Alva Edison 1880., za dijelove Mediterana objavio je neveselu prognozu – pretvaranje u pustinju, odnosno svojevrsno proširenje Sahare prema sjeveru. Uporište za tu tvrdnju je činjenica da se Mediteran zagrijava brže od ostatka svijeta. Globalni rast temperatura u odnosu na one srednje iz razdoblja 1880. – 1920., je 0,85, dok na Mediteranu iznosi 1,3(!) što je blizu kritičnih 1,5 posto koliko je kao krajnja granica postavljeno Pariškim sporazumom o klimi. Takvim rastom temperatura ugroženi su ekosustavi Mediterana poznati po svojoj bioraznolikosti. Jasno u toj studiji koja daje predviđanja do 2.100 godine, pojedinačno se ne spominje mala Hercegovina, ali su tu su od zapada prema istoku – dijelovi Portugala i Španjolske, zatim Maroka, Alžira i Tunisa, pa Sicilije, Grčke, Turske, Sirije…

                                                                             Dok gore kraške šume, ekolozi i šumari šute

S obzirom na razvoj događaja u proteklih petnaestak godina slobodno se može reći da se Hercegovci svojski, s obje strane nevidljive entitetske granice, ojačati kataklizmični scenarij. Požari su harali na sve strane. Proteklog ljeta posebice su bili aktivni u graničnom području između Ravnog i Neuma, te Ljubinja i Trebinja. Gorjelo je i na područjima gradova – Čapljine i Ljubuškog, te općine Stolac. Golemo područje općina Ravno i Neum poharao je požar koji je stigao s područja Strmice u R. Hrvatskoj. U tom požaru gorjelo je područje od graničnog prijelaza Trebinja – Čepikuće pa sve do Hutova u općini Neum. Isto tako i vremenski i površinski, veliki je bio požar koji je harao jugozapadom općine Stolac sve do Hutovog blata.

Kao i ranijih godina požari u Hercegovini bili su prepušteni vatrogascima, koji su gasili što su mogli i gdje su mogli, ali to nije dovoljno. Zbog spaljenih kraških šuma u nedostatku stoke, budući požari bit će još opasniji. Treba znati da šuma nije samo zaštita od nepovoljnih atmosferlija kao što su vjetar i kiša, nego i od požara. Mada na prvi pogled zvuči nelogično, ali tamo gdje ima šikare i šume požar se „zabavi” oko drveća, pa se sporije širi. Za rubriku vjerovali ili ne je podatak da se tijekom sezone požara šumari i ekolozi ne oglašavaju! Umjesto reakcija kojima bi se senzilibizirala javnost šumari i brojne ekološke udruge šute!

                                                           Hercegovačke šume se uništavaju još od Ali aga Rizvanbegović

S uništavanjem šuma u Hercegovini, u novije vrijeme, počelo se prije nekih 180 godina u vrijeme vezirovanja Ali paše Rizvanbegovića Stočevića. Krasan opis i crne prognoze onoga što učini vezir, daje fra Petar Bakula. Opisujući vladavinu Ali age, Bakula uz ostalo navodi: „Dođe na misao da prodaje općinske šume Dalmatincima, Francuzima i Englezima. Ugovor je: cekin po stablu, a to se kupcima svidjelo. Stabla su bili hrastovi pravi kao svijeća i visoki i veliki da su izazivali čuđenje. A on (ludak) mislio je da ih je dobro unovčio. Kupci zadovoljni i smijući se, čupali su i žile tih stabala, sama kora vraćala je uloženi kapital i tako svaku stvar, s grmljem, pretvarali su u visoke zarade. Gdje se prije od dva stabla mogla pripraviti građa za poljsku kuću, sada se ne može naći drveta ni da bi napravio čačkalicu da očistiš zube. Korijenje posječenog drveta sagnjilo, kiše su odnijele zemlju i u brdima je ostao samo kamen i ništa drugo“, navodi fra Petar u knjizi „Mučeništva u franjevačkoj apservantskoj misiji u Hercegovini“, str. 250. te se pita:

„I ta neprocjenjiva šteta kada će se popraviti? Nikada više i nikada više!“

Dobri fra Petar je proročki predvidio razvoj događaja, visoke šume se u Hercegovini nisu obnovile, a od odlaska s vlasti Ali age prošlo je 170 godina!

                                                                 Ohrabrujuće najave iz Čapljine i Hutova

Nakon ljetošnjih požara mjesečev pejzaž poprimila su brda uz Popovo polje. Tamo još nedostaje pijesak koji bi prekrio brda i pretvorio ih u pješčane dine, dok bi uski pojas uz Trebišnicu, bila svojevrsna oaza. Treba reći da je prilikom pojedinih intervencija bilo i ozlijeđenih vatrogasaca, primjerice čapljinskih na Jasenici, između Ljubuškog i Čapljine. Kako nevremena nije bilo mjesecima, otpadaju optužbe da su šumu palile prirodne sile – gromovi. Zbog neodgovornosti građana tijekom sušnog perioda, konačno bi trebalo početi s primjenom sankcija i za namjerno i za nenamjerno izazivanje požara. Druge nam nema! U neveseloj protupožarnoj zbilji čuli smo i dvije ohrabrujuće vijesti. Udruga mladih „Čaplja“ iz Čapljine uz podršku OESS-a, priprema akciju pošumljavanja, dok mještani naselja Hutovo u općini Neum, razmišljaju o osnivanju dobrovoljnog vatrogasnog društva.

Petstotinjak sadnica koje kane zasaditi mladi Čapljinci nije puno, međutim one će značiti promjenu percepcije koja okoliš imajući u vidu broj požara, smatra nebitnim. Isto tako razmišljanje mještana Hutova oko kojega su i doslovce izgorjela sva brda, nosi poruku. Ako takvih primjera bude više vatrogasci će imati manje posla, a možda tako zaustavimo i zloguke prognoze o jugu Hercegovine kao budućoj pustinji.

Tekst i foto: D. Musa

 

Poslijednja izmjena danaSubota, 30 Listopad 2021 07:09
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!